Uvijek je pravo vrijeme za - prestanak pušenja!

Ako pušite, nije kasno za prestanak jer vaše se tijelo može odmah početi oporavljati. Iako rizik od raka pluća ali i drugih karcinoma ostaje povišen za cijeli život, znatno se smanjuje za 10 godina od prestanka pušenja, a rizik od drugih bolesti povezanih s pušenjem, poput srčanih, prilično brzo pada.

Promjene životnih navika

Navike su toliko duboko usađene u naš mozak da za njihovo provođenje nije potrebno uložiti značajnu energiju. Navika je, po definiciji, nešto što se redovito radi bez puno razmišljanja. Postoje dobre navike (kao što je npr. kontrola šećera u krvi tijekom dana) i one loše - poput pušenja. Neke se formiraju brzo i slučajno, dok za usvajanje drugih treba dosta napora, no jedno je jasno: jednom kada se navika stekne, teško je odviknuti se od nje.

Naravno da svaki oblik zdravog ponašanja ne počinje osjećajem zadovoljstva. Zato je najbolje pronaći neku vrstu nagrade za zdrave navike. Dugoročno je korisno jasnije si približiti udaljeni cilj. Što je cilj specifičniji i povezaniji s emocijama, npr „Želim živjeti dulje i kvalitetnije da doživim rođenje unuka“, to bolje.

Motivacija je najbitniji segment svake značajne promjene i korisno je ponavljati je kako bi vam pomogla da ustrajete u željenoj navici.

Navika je zapravo sjećanje na nešto što ste navikli raditi u određenoj situaciji. Kada dođete u određenu situaciju, sjećanje se aktivira i tjera vas na određeni oblik ponašanja. Ono što pokreće taj proces je okidač.

Sjetite se što je bio okidač koji je u početku pomogao da se stekne određena loša navika ili ju još uvijek omogućava.

Za mnoge pušače ispijanje šalice kave služi kao okidač da posegnu za cigaretom, ali okidači vrijede i za dobre navike. Sportska oprema ostavljena pored kreveta, može postati okidač za jutarnje trčanje. Ako budete dovoljno ustrajni u formiranju nove zdrave navike ili izbacivanja stare štetne, one će u konačnici sigurno biti usvojene ili uklonjene.

U svijetu se svake godine 31. svibnja obilježava Svjetski dan nepušenja. Obilježavanje tog dana je potaknula Svjetska zdravstvena organizacija (WHO – World Health Organization).

Posljedice pušenja

Neke od posljedica pušenja uključuju:

• Alergije - pušenje povećava sklonost alergijama, posebice pušenje majke u trudnoći.
• Pogoršanje vida – svakodnevno pušenje 20 ili više cigareta može narušiti vid, naškoditi zdravlju krvnih žila i živčanih stanica u očima.
• Paradontitis i gingivitis – pušači imaju povećan rizik od upale zubnog mesa. Sastojci nikotina pogoršavaju prokrvljenost u usnoj šupljini, zbog čega se zubno meso slabije opskrbljuje kisikom. Ako postoji upala zubnog mesa (gingivitis), prije ili kasnije dolazi i do upale potpornih tkiva zuba (paradontitis). Pritom se zubno meso polako povlači, izlažu se zubni vratovi koji su osjetljivi na bol, a nakon nekoliko godina zubi se počnu klimati. Osim toga, bakterije koje djeluju putem upaljenog tkiva mogu ući u krvotok i tako stići do unutarnjih organa.
• Osteoporoza – pušači također imaju veću učestalost osteoporoze jer manja apsorpcija vitamina D dovodi do manjka kalcija koji je potreban za jačanje kostiju. Pušenje ubrzava razgradnju estradiola. Budući da su pušači u prosjeku mršaviji od nepušača, manja tjelesna težina i nedostatak estrogena povećavaju rizik za osteoporozu.
• Visok krvni tlak i kardiovaskularne bolesti – ozbiljan je rizik sam za sebe, no u kombinaciji s pušenjem, povišenim kolesterolom u krvi, šećernom bolesti, prekomjernom tjelesnom težinom i fizičkom neaktivnošću, znatno povećava i rizik od nastanka srčano-krvožilnih bolesti.
• Oksidativni stres – kada se u tijelu nakupi previše slobodnih radikala uzrokovanih pušenjem, uz nedovoljno antioksidansa, dolazi do stanja poznatog kao oksidativni stres koji dovodi do oštećenja stanica i različitih bolesti.
• Karcinomi – pušenje je svakako jedan od glavnih čimbenika povezanih s pojavom karcinoma, u prvom redu pluća, a zatim grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka i gušterače. Smatra se da je pušačima koji su prestali pušiti potrebno 15 godina nepušenja da bi rizike od pojave karcinoma, koji su uzrokovani pušenjem, smanjili na nulu.
• Kronična opstrukcijska plućna bolest – oni kojima je dijagnosticiran KOPB, obično pate i od kroničnog bronhitisa, emfizema ili kroničnog astmatičnog bronhitisa. Većinom je to bolest aktivnih i pasivnih pušača (ljudi koji mnogo borave u prostorima zagađenim cigaretnim dimom) a genetska predispozicija, kao i preosjetljivost dišnih puteva, povećavaju rizik od nastanka KOPB.

Najčešći simptomi:

• Nabiranje zatvorenih usana pri izdisaju, bolesnik nesvjesno pokušava skratiti vrijeme izdisaja. Naime, kada plućne alveole izgube elastičnost, vrijeme potrebno za izdisaj se produljuje. Bolesnik se nesvjesno bori protiv toga, iako time povećava pritisak na pluća i potiče njihovo daljnje slabljenje.
• Dispnea ili kratak dah, se ne javlja zbog manjka kisika u krvi, već radi sve slabijeg rada pluća.
• Kronični nadražujući kašalj, kada se nastoji izbaciti povećana količina sluzi u dišnim putevima.
• Cijanoza, plavkasto obojena koža i sluznica, posljedica je snižene koncentracije kisika u perifernoj krvi.
• 'Zvižduk' pri izdisaju, naročito tijekom spavanja.
• Hemoptiza ili pojava krvi u iskašljanom sekretu.

Simptomi KOPB-a najbolje ilustriraju kakve posljedice pušenje ima na ljudsko zdravlje. Procjenjuje se da će u 21. stoljeću od posljedica pušenja umrijeti milijarda ljudi, tempom od jednog umrlog svakih 8 sekundi. Da nisu pušili svaki od njih bi, živio prosječno 10 godina duže.

Apstinencija od pušenja

Svaki pušač sa duljim pušačkim stažom zna da nije lako prestati pušiti jer se ne radi samo o psihičkoj već i o fizičkoj ovisnosti. Psihička ovisnost se veže uz ponavljanje rituala, dok je fizička ovisnost posljedica stvaranja nikotinskih receptora koji traže redovnu dozu nikotina. U protivnom se stvara apstinencijska kriza.

Simptomi apstinencijske krize se pojavljuju u obliku razdražljivosti, tjeskobe, depresije, nesanice, nemira ili povećanog apetita. Naime, nikotin suzbija apetit interakcijom s mozgom i središnjim živčanim sustavom. Prestanak pušenja zasigurno će pomoći vratiti tijelu bolji nutritivni status.

Prva pomoć – vitamini i minerali

Pušenje ometa apsorpciju brojnih hranjivih sastojaka, u prvom redu vitamina, zbog čega se pušačima svakako preporuča zaštititi svoje tijelo ili povećanim unosom svježeg voća i povrća ili unosom vitaminskih i mineralnih dodataka.

Donosimo popis vitamina i minerala koji su potrebni za suzbijanje štetnih učinaka pušenja na zdravlje.

• Antioksidansi – pušenje stvara obilje slobodnih radikala u organima koji mogu prouzročiti stanična oštećenja i iscrpiti esencijalne vitamine i minerale u našem tijelu. Antioksidansi se bore protiv štete koju uzrokuju slobodni radikali. Dva najvažnija antioksidansa su vitamin C i vitamin E kao ključni igrači našeg obrambenog sustava, koji djeluju tako da neutraliziraju slobodne radikale prije nego što oni nanesu štetu te su zato presudni za zdrav imunološki sustav.
• Vitamin C – istraživanja pokazuju da pušači imaju nižu razinu vitamina C u krvi i bijelim krvnim stanicama u odnosu na nepušače. Razlog tome zasigurno je i povećan oksidativni stres u organizmu uslijed pušenja. Pušenje smanjuje do 40% opskrbe tijela vitaminom C, stvarajući tako manjak koji s vremenom može uzrokovati velike zdravstvene probleme. Kalcijev askorbat je je PH neutralan oblik vitamina C koji je blag za želudac. Stoga se taj oblik vitamina C posebno preporučuje osobama sa želučanim tegobama. Uzimanje dodatne količine vitamina C na kraća vremenska razdoblja može pomoći u smanjenju želje za nikotinom.

• Osim za vitaminom C, u pušača je povećana potreba i za vitaminima B skupine te za vitaminima A i E.
• Vitamin E – Vitamin E moćan je antioksidans. Zbog povećanog stresa kojeg srce doživljava tijekom pušenja, vitamin E posebno je važan za pušače. Osim što pomaže u prevenciji srčanog udara kod pušača, antioksidativna svojstva vitamina E mogu pomoći i u smanjenju oštećenja dišnog sustava.
• Beta karoten – Beta karoten daje poticaj imunološkom sustavu, pomažući mu da ostane zdrav tijekom prestanka pušenja. Prirodni beta karoten iz namirnica poput zelenog lisnatog povrća i narančastog ili žutog voća apsorbira se puno bolje od beta karotena koji se uzima u obliku tableta.
• Kalcij – uz štete koje nikotin i duhan nanose srcu i plućima, studije pokazuju da pušenje može povećati stopu gubitka gustoće kostiju. Uzimajući dodatak kalcija ili povećani unos prirodnog kalcija, možete se suprotstaviti ovom učinku, a kosti održavati zdravima kako biste spriječili osteoporozu.
• Magnezij – magnezij se zbog svojeg umirujućeg djelovanja naziva i antistresnim mineralom. Pomaže jetrenim enzimima u odstranjenju otrova, protiv anemije, povećava propusnost stanične opne za glukozu, koja se onda bolje iskorištava na razini stanice, zbog čega se smanjuje umor, a organizam dodatno energizira. Magnezij je, pored kalcija i fosfora, jedan od tri makroelementa koštanog tkiva.

Biljni dodaci prehrani

Pored standardnih vitaminskih dodataka, biljni dodaci mogu pomoći u napuštanju navike pušenja, ublažavajući stres i depresiju koji se mogu pojaviti uz nikotinsku apstinenciju.

Gospina trava preporučuje se kao prirodni antidepresiv, koji umirujuće djeluje na živčani sustav, održava razinu serotonina normalnom, liječi nesanicu, uklanja umor, tugu, bezvoljnost i melankoliju.

Ginseng se predlaže kao lijek za ublažavanje tjeskobe, umora, bezvoljnosti, te za jačanje imuniteta. Zbog mnogih antioksidativnih sastojaka koje korijen ginsenga sadrži, može djelovati protiv oksidativnog stresa u stanicama, a posljedično bi mogao djelovati na sprječavanje rasta tumorskih stanica.

Biljni dodaci često su dostupni u obliku tableta ili čaja, a mogu se pronaći i posebne mješavine za prestanak pušenja.