Jod – koliko je opasan njegov nedostatak, ali i nepravilna upotreba?

Mikromineral ili element u tragovima vrlo bitan za sintezu hormona štitnjače. Najboljim izvorom joda smatraju se morski plodovi, no važno je istaknuti da koncentracije joda u hrani jako variraju. Dobar izvor joda u prehrani čovjeka je sol, koja zakonski mora sadržavati od 15 do 23 mg joda na kilogram proizvoda. Tjelesno stanje u kojem štitnjača ne proizvodi dovoljne količine hormona uslijed nedostatka joda naziva se hipotiroidizam, a jedan od najvidiljivijih znakova manjka joda u našem organizmu je guša. Vrlo je važan tijekom trudnoće, jer njegov nedostatak može uzrokovati poremećaj kod djeteta. No i pretjeran unos nije dobar jer uzrokuje stanje koje se naziva hipertiroidizam, tj. hormonalnu neravnotežu štitnjače. Jod je drugi po redu najteži element s biološkom funkcijom, teži od njega je jedino volfram.

Nedostatak joda u organizmu

TSH povećava unos joda iz krvi u štitnjaču i potiče proizvodnju hormona štitnjače. Ali, pri vrlo niskom unosu joda, smanjuje se proizvodnja hormona štitnjače  čak i u prisutnosti povišenih razina TSH. Proces nedovoljne pretvorbe količine hormona od strane štitnjače naziva se hipotiroidizmom. Niske količine hormona štitnjače, tiroksina (T4), u krvi, uslijed nedovoljno unešene količine joda hranom, uzrokuju pojačano lučenje TSH-a. Tada TSH potiče štitnjaču da ubrzano radi, a sve to može uzrokovati oticanje ili hiperplaziju štitnjače(guša). Jedan od najvidljivijih znakova nedostatka joda je guša. Također, brojni slučajevi ukazuju da se nedostatak joda pokazao kao glavni uzrok mentalnih retardacija u svijetu.

Glavna funkcija joda

Jod najveću ulogu ima kod sinteze hormona štitnjače. Sastavni je dio hormona štitnjače, tiroksina i trijodotironina, a samim time bitan je i za normalnu funkciju štitnjače. Štitna žlijezda konstantno apsorbira jod iz krvi te proizvodi tiroksin i trijodotironin, na kraju ih otpušta u krv. Bazolateralna membrana na stanicama štitnjače ima Na+/I– simporter koji prenosi dva iona natrija i jedan ion joda u stanicu. Jod se veže na tireoglobulin. Tireoglobulin se nalazi na apikalnoj površini stanica štitnjače. Njegova je uloga da pomaže štitnjači u sintezi njenih hormona. U štinjači uvijek postoji tireoglobulin koji sadrži jod, a kada su potrebni hormoni štitnjače, enzimi u lizosomima razgrađuju tireoglobulin čime se hormoni oslobađaju. T4 i male količine T3-a putuju krvotokom do ciljnih tkiva, a više od 99 % T3-a i T4-a koji se nalaze u krvotoku je vezano za proteine prijenosnike. Najvažniji prijenosni protein  je globulin koji veže tiroksin, glikoprotein koji se sintetizira u jetri.Ostali prijenosnici su i transtiretin i albumin. Kada ti hormoni proputuju do ciljnih tkiva, T4 postaje T3, aktivni oblik hormona. Zatim je potrebno ukloniti jedan atom joda s T4 iz vanjskog tirozinskog prstena. Taj postupak uklanjanja joda katalizira enzim koji se naziva 5′-monodejodinaza, ovisna o selenu. Jod oslobođen tim procesom se šalje natrag u krv i daljnju upotrebu u štinjači. Skupina enzima ovisnih o selenu nazivaju se dejodinaze i one pretvaraju T4 u reverzni T3 tako što maknu jod s unutarnjeg prstena i T3 u T2 jednako tako i uklanjanjem atoma joda s unutarnjeg prstena. Ovi sojevi nemaju nikakvu biološku funkciju. TSH je hormon koji luči žlijezda hipofiza i koji je zaslužen za regulaciju otpuštanja hormona štitnjače. Bitno utječe na unos joda u štitnjaču i potiče sintezu te otpuštanje T3 i T4. U stanju deficita joda, nema dovoljno sintetiziranih hormona štitnjače, rastu  razine TSH, što je glavni uzrok povećanje same žlijezde. Izlučivanje TSH-a kontrolira tiroliberin kojeg luči hipotalamus. U ciljnim se tkivima, hormon T3 može vezati na primatelje u jezgri stanice i tako regulirati ekspresiju gena. Tako hormoni štitnjače reguliraju brojnim fiziološkim procesima, uključujući rast, razvoj, metabolizam i reproduktivnu funkciju. Hormoni štitnjače su ujedno i glavni regulatori našeg metabolizma. Kada su njihove količine niske, sve se usporava, a ako su njihove količine velike, sve se ubrzava. Hormoni štitnjače su potrebni za normalan razvoj središnjeg živčanog sustava, posebno između 15-og tjedna i treće godine života. Naime, stanja nedostatka joda tijekom navedenog perioda rezultiraju nedostatkom hormona štitnjače, što posljedično uzrokuje poremećaje u razvoju mozga i središnjeg živčanog sustava. Poremećaji su nepovratni, a najozbiljnija posljedica istih je kretenizam. 

Više ovdje:  https://bioterra.hr/shop/cijena/jadrankina-otopina-50ml-jod-iz-algi