Prirodom protiv anskioznosti i depresije

Sezonska ili zimska depresija od ranih je osamdesetih godina prošlog stoljeća priznata kao legitiman oblik depresivna poremećaja. Depresiju potiče manjak dnevnog svjetla u zimskih mjesecima. Kod većine ljudi zimski pad raspoloženja i energije je blag, no kod otprilike 5-10% ljudi kraći i tmurniji dani izazivaju simptome umjerene do teže depresije. Ljudi postaju potišteniji, iscrpljeniji i povlače se iz društvenih kontakata. Pada im libido i opća životna motivacija. Manje su učinkoviti na poslu, potreba za snom raste i za četiri sata dnevno, a pospanost prati povećana žudnja za ugljikohidratima.

Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice.

Žene obolijevaju od depresije dva puta češće od muškaraca. Više je nego zabrinjavajući trend porasta depresivnih stanja kod djece i mladih. Klasično liječenje depresije provodi se antidepresivima i psihoterapijom, a kada je riječ o lakim i srednje teškim depresivnim stanjima, pomoć se može pronaći i u svijetu biljaka, naravno, uz odobrenje i suglasnost vašeg liječnika.

Stres i depresija utječu na naše mentalno i emocionalno zdravlje, a osim što negativno utječu na naš živčani  i imunološki sustav, te na kvalitetu našeg mišićno-koštanog sustava, mogu ubrzati i proces starenja.

Kada je riječ o sve češćoj anksioznosti, mnogi je podcijenjuju smatrajući je hirom ili razmaženošću. To je velika zabluda!

Anksiozni poremećaji izazivaju psihičku napetost, tjeskobu, zabrinutost, uzrujanost i strah, koji su ponekad toliko jaki da nanose duboke patnje i onemogućuju normalan život.

Većinom se anksioznost (od lat. anxietas, što znači tjeskoba) javlja zbog stresa, ali neki ljudi imaju urođen poremećaj u mozgu, koji proizvodi stanje tjeskobe i bez vanjskih podražaja. Anksioznost se ne može ukloniti odlukom, snagom volje ili autosugestijom. Najbrže protiv nje djeluju lijekovi iz klase benzodiazepina, koji kod nekih ljudi izazivaju ovisnost. Zbog toga se više preporučuju antidepresivi s dodatnim smirujućim svojstvom, a benzodiazepini se propisuju samo kratkoročno.

Za sve vas koji niste ljubitelji tvorničkih lijekova, predstavljamo vrlo djelotvorna prirodna sredstva za liječenje depresije i anksioznosti:

Valerijana

Valerijana (lat. Valeriana officinalis) je neškodljivo sredstvo za smirenje živaca, koje se može nabaviti u ljekarnama. Naziv valerijana izveden je od latinske riječi 'valere', koja znači 'biti zdrav'. Korijen je s medicinskog stanovišta najzanimljiviji, kao sjedište ljekovitih tvari – valerijanske i kafeinske kiseline. Valerijana je pouzdan i djelotvoran sedativ kojim se tretira uzrujanost, zabrinutost i poremećaji sna. Uz to, smiruje srce, opušta mišiće i povoljno djeluje na probavni sustav.

U prošlosti se uzimala u obliku tinkture svježe ili sušene biljke, kao čaj ili u prahu, no danas ju je najprikladnije uzimati u obliku kapsula ili dražeja, koje ne posjeduju izražen miris korijena. U kapsulama se nalazi ekstrakt svježeg korijena, a sadrži hranjive tvari koje osnažuju živčani sustav i pomažu pri relaksaciji.

Pasiflora

Pasiflora (lat. Pasiflora incarnata) je još jedna dobro podnošljiva i učinkovita ljekovita biljka, koja donosi spokoj i navodi na dobar san. Kao i valerijana, pasiflora ublažava tjeskobu i zabrinutost te s njima povezane nesanicu, probavne smetnje i mišićnu napetost. Prvi je put medicinski proučavana prije stotinjak godina, kad je dokazano da ima analgetska svojstva i da može spriječiti nesanicu. Uspavljujući učinak u razdobljima stresa i napetosti prvi je put dokazan dvadesetih godina prošlog stoljeća. Za ljekovite pripravke koriste se različiti dijelovi biljke – cvjetovi, listovi i izdanci. Od njih se prave čaj, tinktura, ili tekući ekstrakt. Europska farmakologija preporučuje pripravke pasiflore koji sadrže najmanje 0,8% flavonoida, sastojaka kojima duguje smirujući učinak. U biljnim se mješavinama često kombinira s valerijanom, matičnjakom i drugim biljkama sa sedativnim svojstvima.

Gospina trava

Gospina trava (lat. Hypericum perforatum) je jedna od najpopularnijih ljekovitih biljaka korištenih za psihička stanja zbog svog antidepresivnog učinka. Ublažava i anksioznost, što je pogodno, jer depresija i anksioznost vrlo često dolaze zajedno. Više je nego impresivan podatak da se radi o najpropisivanijem biljnom lijeku za liječenje lakih i srednje teških depresija od strane njemačkih liječnika zbog kojeg se u Njemačkoj drastično smanjila uporaba sintetskih antidepresiva.

Gospina trava se protiv depresije i anksioznosti uzimala u kapsulama ili dražejama sa suhim ekstraktom, iako postoji i odličan čaj od njezina lišća. Preporučene se doze kreću od 600 do rijetko propisivanih 1800 mg dnevno. Aktivne tvari gospine trave koje djeluju antidepresivno i anksiolitički su hipericin i hiperforin, na čije se koncentracije osobito pazi prilikom proizvodnje kapsula s njezinim suhim ekstraktom. Mehanizam djelovanja hipericina i hiperforina sličan je onome mnogih sintetičkih antidepresiva, utoliko što produljuju aktivnost neurotransmitera zaduženih za spokoj i dobro raspoloženje.

Većina studija koja su orijentirane prema antidepresivnom djelovanju gospine trave u liječenju lakih i srednje teških depresija, nervoze, razdražljivosti, potištenosti, melankolije, straha i nesanice, dokazala je da gospina trava zamjetno podiže raspoloženje, uklanja osjećaj umora i bezvoljnosti te pomaže kod nesanice.

Uporaba se savjetuje i pri liječenju različitih ovisnosti (npr. alkoholizam) te pri “skidanju” sa klasičnih antidepresiva, naravno, samo uz savjet i odobrenje liječnika.

Preparati gospine trave ne smiju se koristiti zajedno s nekim lijekovima jer mogu umanjiti ili povećati efektivnost terapije tim lijekovima. Stoga je prije uporabe preparata gospine trave obavezno konzultirati svog liječnika, ljekarnika ili fitoterapeuta.

Rodiola

Rodiola (lat. Rhodiola rosea) - ljekovita biljka koja spada u adaptogene, poput ašvagande i ginsenga, koji povećavaju otpornost organizma na stresne situacije.

Osim kao lijek protiv stresa i depresije, rodiola je pomoć pri poboljšanju koncentracije i pamćenja.

Rodiola smanjuje hormon kortizol koji je povišen tijekom stresa, ali i modulira serotoninergički i dopaminergički sustav, pa nas ne otupljuje poput valerijane, već djeluje protiv umora ali i povećava mentalnu izvedbu i sposobnost koncentracije. Korijen rodiole sadrži zaštitne antioksidanse koji inhibiraju stanične procese oksidacije i oštećenja slobodnim radikalima.

Uz rodiolu, za borbu protiv stresa, anksioznosti, napadaja panike, često se kombiniraju i druge biljke poput matičnjaka, kurkume, sladića, melatonina, pasiflore i valerijane.

Ukoliko se problemi sa stresom isprepliću s probavnim tegobama ili depresijom, preporučljiva je kombinacija sa šafranom. Uz sve navedeno, ponekad je potrebno uzimati i različite kombinacije probiotika.

Rodiola najbolji učinak ima kod kratkotrajnih depresija, a kod dugotrajne depresije bolji je izbor gospina trava. U fitoterapijskoj praksi, odlična se pokazala u kombinaciji sa šafranom koji pokazuje jak antidepresivni učinak. Ekstrakt rodiole ima najbolji antidepresivni učinak u pacijenata s blagom do umjerenom depresijom u dozama od 340 ili 680 mg/dan tijekom 6 tjedana.

Ašvaganda

Ašvaganda (lat. Withania somnifera) se koristi kao živčani tonik, u borbi protiv stresa, anksioznosti, depresije, nesanice, te za imunološku podršku. Budući da je snažan adaptogen, ašvaganda povećava otpornost tijela na stres. Smanjuje razinu kortizola - hormona stresa (u studijama za čak 14,5-27,9%) kod ljudi koji su inače zdravi, ali pod stresom. Također posjeduje snažna antioksidativna svojstva koja pomažu u zaštiti od staničnog oštećenja uzrokovanog slobodnim radikalima.

Ašvaganda se dobiva sušenjem i mljevenjem korijena biljke te ne sadrži nikakve umjetne dodatke. Obično je dostupna kao prah koji se može pomiješati s vodom, ghee-om (pročišćenim maslacem) ili medom.

Preporučena doza ašvagande ovisi o vrsti suplementa. Ekstrakt korijena obično se uzima u kapsulama od 450 do 500 mg jednom ili dva puta dnevno. Obavezno se informirajte kod stručne osobe prije početka uzimanja takvog suplementa.

Kamilica

Kamilica (lat. Matricaria chamomilla) pruža pomoć kod lakših problema sa spavanjem, tjeskobe ili probavnih tegoba. Mnogi ljudi smatraju da je čaj od kamilice sigurna metoda za opuštanje kada osjećaju tjeskobu ili ne mogu zaspati.

Kamilica ublažava depresiju i anksioznost, olakšava san, smanjuje bol ili upalu te pomaže kod gastrointestinalnih tegoba.

Kamilica je dostupna u obliku kapsula, tekućeg ekstrakta, tinkture ili čaja. Preporučene doze su sljedeće:

• Kapsule: 400 do 1600 mg u nekoliko doza dnevno
• Tekući ekstrakt: 1 do 4 ml tri puta dnevno
• Tinktura: 15 ml tri do četiri puta dnevno
• Čaj: 1 do 4 šalice čaja dnevno

Matičnjak

Matičnjak (lat. Melissa officinalis) pomaže kod stresa i tjeskobe. Koristi se kao anksiolitik i blago smirujuće sredstvo. Nekoliko kliničkih studija pokazalo je pozitivne učinke ekstrakta matičnjaka na pacijente koji pate od tjeskobe. U jednoj studiji ekstrakt matičnjaka davao se osobama s blagom do umjerenom anksioznošću tijekom 15 dana. To je rezultiralo potpunim popuštanjem anksioznosti u 70% bolesnika. Matičnjak je također pokazao svoje djelovanje u slučaju nesanice, kad je 85% pacijenata doživjelo značajno poboljšanje.

Studija iz 2004. otkrila je da je uzimanje matičnjaka ublažilo negativne učinke laboratorijski izazvanog psihičkog stresa. Sudionici koji su uzimali matičnjak sami su izvijestili o povećanom osjećaju smirenosti. Istraživanje objavljeno 2014. godine ispitivalo je učinke hrane koja sadrži matičnjak na kognitivne funkcije. Dodatak je pomiješan u jogurt, zajedno s prirodnim ili umjetnim zaslađivačima. Sudionici obje skupine izvijestili su o pozitivnim učincima na raspoloženje, uključujući smanjenu razinu anksioznosti.

Matičnjak se može uzimati kao čaj (6 - 12g suhe biljke dnevno). Međutim, ako imate visoku razinu anksioznosti, preporučuje se uzimanje terapijske doze u obliku tinkture (tekući ekstrakt) ili kapsula koje sadrže 500 mg suhog ekstrakta dnevno. Matičnjak je općenito siguran i dobro se podnosi, ali kao i za bilo koji drugi biljni lijek, uvijek je najbolje konzultirati se s liječnikom ili fitoterapeutom.

Gotu kola

Gotu kola (lat. Centella asiatica) je u Ayurvedi (indijskoj tradicionalnoj medicini ) poznata kao tonik za živčani sustav (poboljšava kognitivne funkcije) a u kineskoj medicini je nazivaju “fontanom mladosti” ili “izvorom života”.

Za njeno ljekovito djelovanje najvažnije su azijatična i madekasična kiselina, te njihovi derivati. Azijatikozidi, na koju se pripravci gotu kole najčešće i standardiziraju, imaju antistresno djelovanje, a triterpenoidi smanjuju anksioznost i povećavaju mentalnu funkciju.

Kliničke studije koje su ispitivale djelotvornost gotu kole na anksioznost koristile su doze od 500 – 750 mg 2 puta dnevno (standardizirana na 5% azijatikozida).

Brahmi

Brahmi (lat. Bacopa monnieri) se u Ayurvedi koristi kao živčani tonik već gotovo 3000 godina. Brahmi djeluje kao adaptogen, što znači da pomaže tijelu da se lakše prilagodi novim ili stresnim situacijama.

Povećava razinu serotonina u mozgu, smiruje um i olakšava tjeskobu ili nervozu.

Istraživanja zaključuju da Brahmi smanjuje razinu kortizola, hormona koji je usko povezan s razinom stresa, a podiže razinu serotonina u mozgu koji smiruje um i podiže raspoloženje.

Dvije 12-tjedne studije otkrile su da je uzimanje 300 mg ekstrakta Brahmi dnevno značajno smanjilo anksioznost i depresiju kod odraslih u usporedbi s liječenjem placebom.

Preporučena doza ekstrakta Brahmi je od 300-450 mg dnevno.

 

Ipak uz dozu opreza

Prirodna sredstva također su kemijski spojevi i ne treba misliti da su bezopasna. I biljni pripravci trebali bi se koristiti uz oprez ako se istodobno uzimaju lijekovi ili više biljnih preparata. Uz to, treba imati na umu da prije svega djeluju na blage i umjereno teške tegobe, dok je kod jače izražene anksioznosti ili depresije indicirana farmakoterapija.