30.04.2019.
Snježana Kolobarić
Zaštita kože od sunca

Ljeto se opasno približava, a to znači da je upravo sada pravo vrijeme da počnemo razmišljati o zaštiti kože od sunca. Unatoč blagodatima koje sunce pruža (poticanje sinteze vitamina D) valja imati na umu da je sunce, odnosno UV zračenje koje ono emitira jedan od najvećih neprijatelja kože.

Pretjerano izlaganje kože suncu potiče stvaranje štetnih slobodnih radikala. Slobodni radikali vidljivo oštećuju tkivo kože što se manifestira pojavom bora, tamnih mrlja i opeklina od sunca. No, ono što još više zabrinjava jest rizik od karcinoma kože.

Upotreba krema s visokim zaštitnim faktorom, pokrivanje glave šeširom te izbjegavanje sunca u vrijeme najjačeg zračenja, provjerene su metode zaštite kože. No, brojne studije ukazuju na nutrijente koji mogu biti od velikog značenja u zaštiti kože od oštećenja.

Pravovremenim uzimanjem tih nutrijenata putem dodataka prehrani možemo kožu pripremiti za izlaganje suncu, umanjiti oštećenja i pojavu alergija na sunce te dulje zadržati preplanuli ten.

U tom se kontekstu ističu karotenoidi koji igraju važnu ulogu u zaštiti tkiva od oštećenja uzrokovanih UV zračenjem. U kliničkim pokusima, najviše se ispitivalo djelovanje antioksidativnih nutrijenata, beta-karotena, vitamina A, C, E te selena i cinka.

Sve veću pažnju plijeni i astaksantin, jedinstveni karotenoidni pigment s iznimnom antioksidativnom aktivnošću, a provedene su i studije koje ukazuju na zaštitno djelovanje zelenog čaja i maslinovog ulja.

Karotenoidi

Karotenoidi, uključujući beta-karoten, lutein, likopen i astaksantin, igraju važnu ulogu u smanjenu oksidativne štete u tkivima. Karotenoidi su fitokemikalije snažnog antioksidativnog djelovanja, zaslužne za boju narančastog, žutog  i crvenog voća i povrća. Brojna znanstvena istraživanja izbacila su karotenoide na sam vrh nutrijenata koji pomažu koži da se brže i učinkovitije adaptira na UV zračenje.

Postoji oko 600 poznatih karotenoida od kojih se antioksidativnom aktivnošću ističe njih sedam: alfa-karoten, beta- karoten, likopen, lutein, beta-kriptoksantin, astaksantin i zeaksantin.

Jedan od najčešće korištenih dodataka u svrhu pripreme kože za sunce je beta-karoten. Kako bi se polučilo zaštitno djelovanje potrebno je uzimati beta – karoten najmanje 10 tjedana.

I ostali karotenoidi pomažu koži da se brže adaptira na UV zračenje pri čemu je najpotentniji među njima astaksantin. 

Astaksantin

Astaksantin je vrlo snažan prirodni antioksidans koji pripada ksantofilnoj podskupini karotenoida. Astaksantin je na našem tržištu prisutan više od 15 godina. Najviše se primjenjuje za antioksidativnu zaštitu kože od štetnog sunčeva zračenja i kod preosjetljivosti kože na sunce. Dokazano je jači od beta-karotena.

Daje karakterističnu narančasto-crvenu boju nekim algama i životinjama (škampi, jastozi i losos).  Iako se mislilo da je astaksantin odgovoran samo za pigmentaciju, on je ipak zaslužan za neutralizaciju oksidativnog stresa u njihovu organizmu. Najrašireniji prirodni izvor astaksantina je mikroalga Hematococcus pluvialis.

Preporuča se uzimanje astaksantina tokom cijele godine, a posebno prije i za vrijeme intenzivnog izlaganja suncu (period od 4 do 12 tjedana). Preporučena doza astaksantina je od 4-12mg dnevno.

Na tržištu astaksantin dolazi najčešće u obliku tableta ili kapsula. Ako se koristi prema preporuci, nema štetnih i neželjenih djelovanja. Potreban je oprez kod kombinacije s drugim pripravcima, te je stoga bitno da se prije upotrebe posavjetujete s ljekarnikom.

https://bioterra.hr/rezultati-pretrage/eyJyZXN1bHRfcGFnZSI6InJlenVsdGF0aS1wcmV0cmFnZSIsImtleXdvcmRzIjoiQVNUQUtTQU5USU4ifQ

Beta karoten

Beta karoten je jaki antioksidans te jedan od najčešće korištenih dodataka u svrhu pripreme kože za sunce.

Često se griješi kod doza i duljine perioda uzimanja beta karotena pa su mnogi razočarani kad nakon potrošenih novaca učinak ipak izostane. Beta karoten treba uzimati u prirodnom obliku zajedno sa ostalim karotenoidima (jer je tako najefikasniji) u dozi od 30 mg dnevno tijekom 12 tjedana da bi se polučio značajniji efekt zaštite od opeklina i alergija.

Beta karoten rasprostranjen je u voću i povrću u nijansama od žute i narančaste pa sve do tamnozelene boje. Mrkva, dinja, kruška, špinat i blitva bogati su izvori beta karotena.

Likopen

Likopen je još jedan karotenoid koji pomaže koži da se brže adaptira na UV zračenje i štiti je od indirektnog oštećenja DNK.

Po nekim istraživanjima osobe koje su duži period konzumirale veću količinu likopena teže su dobivale opekline, a ako su ipak nesmotrenim ponašanjem zadobile opekline njihov intenzitet (crvenilo, osjećaj pečenja) bio je manji no kod osoba koje u svojoj prehrani nisu konzumirale veće količine likopena.

Likopen nalazimo u rajčicama, lubenici, grejpu, papaji, guavi, a najbolje se apsorbira iz termički obrađene hrane uz dodatak ulja. Najbolji prirodni izvor likopena je kuhani umak od rajčice te pasterizirani sok od rajčice. Preporučena dnevna količina je 8 – 10 mg što se može dobiti iz samo 100 g umaka od rajčice.

Lutein štiti od oksidativnog stresa i oštećenja DNA molekula, uzrokovanih UVA zrakama. Djelovanje luteina na usporavanje i smanjenje posljedica starenja te njegovo antikarcinogeno djelovanje rezultat je njegove sposobnosti da spriječi oštećenja membrana te narušavanje ekspresije elastina u stanicama izloženima UV zrakama. Studije su pokazale da prehrambeni lutein djelomično smanjuje fotokarcinogenezu kao odgovor na kronično UVB zračenje.

Vitamin A se u koži nalazi u malim koncentracijama, no apsolutno je esencijalan za zdravlje kože. Osim što ima ključnu ulogu u rastu i razvoju kože, dokazano potiče popravak oštećenja nastalih UV zrakama. Prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati uništavanje vitamina A u koži uslijed čega se može razviti i deficit, a potom, posljedično dolazi i do nastanka tamnih mrlja, bora, ljuštenja kože te u najgorem slučaju prekarcinogenih lezija.

Vitamin C

Jedno od značajnijih novih dermatoloških saznanja je otkriće sposobnosti vitamina C da se «suprotstavi» negativnim posljedicama izlaganja suncu. Nagomilani slobodni radikali uzrokuju značajnu štetu na tkivima, posebice na kolagenu i elastinu, gradivnim komponentama kože, uzrokujući, primjerice, stvaranje bora na koži. Vitamin C kao moćan antioksidans neutralizira slobodne radikale te tako sprječava oštećenja na koži. Osim prevencije oštećenja, vitamin C igra važnu ulogu i u regeneraciji već oštećene kože poticanjem sinteze kolagena.

Vitamin E

Vitamin E naziva se i «vitamin ljepote» jer potiče mnoge kemijske reakcije u organizmu koje poboljšavaju stanje naše kože. Snažan je antioksidans koji potiče popravak oštećenja uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala i blagotvorno djeluje na sve tipove kože. Također, pomaže u smanjenju crvenila kože nakon pretjeranog izlaganja suncu te smanjuje nastajanje bora i održava kožu glatkom kroz duže vrijeme.

Vitamini B skupine

Vitamini B skupine neophodni su za održavanje zdrave kože, kose i noktiju. Oni će, uz proteine kao potporu, pomoći koži da ostane sjajnija i elastičnija, noktima da budu čvršći i kosi da bude mekša i svilenkastija. Studije su pokazale da je čak 40% slučajeva dermatitisa rezultat nedostatnog unosa vitamina B skupine prehranom.

Masne kiseline

Omega-3 masne kiseline imaju ključnu ulogu u stvaranju lipidne barijere kože. One vlaže i ublažavaju nadražaje kože. Nedostatak esencijalnih masnih kiselina manifestira se suhom kožom sklonom iritacijama. Zbog toga je neophodno prehranom osigurati njihov adekvatan unos pa će tako jelovnik čiji važan dio čine biljna ulja, sjemenke, orašasto voće i riba pridonijet vitalnom i mladolikom izgledu kože.

Aromaterapija – prirodna ulja za zaštitu od sunca

Ako niste skloni korištenju krema sa zaštitnim faktorom, koje nude velike kozmetičke kuće, te su vam draži prirodni načini zaštite kože, pronaći ćete ih u prirodnim uljima. Prirodna ulja koja sadrže najviši zaštitni faktor su: ulje sjemenki maline, ulje sjemenki mrkve, ulje čileanskog lješnjaka i ulje pšeničnih klica. Posebno se preporučuju ljudima s osjetljivom kožom, osobama sklonima iritacijama, alergijama i djeci.

Ulja koja posjeduju zaštitni faktor su:

•ulje sjemenki maline

•ulje sjemenki mrkve

•ulje čileanskog lješnjaka

• ulje pšeničnih klica

• sojino ulje

• ulje makadamije

• ulje jojobe

• sezamovo ulje

• karite (shea) maslac

• ulje kokosa

• maslinovo ulje

• ulje avokada

• ricinusovo ulje

• ulje badema

 
Podijelite
 
  Blog - Sve